29 septembra će Savez Bosasnskohercegovačkih udruženja u Švedskoj obilježiti 20 godina svog postojanja, dijeliti plakete i nagrade zaslužnima, spominjati pređeni put. 8 septembra je bilo i 20 godina kako sam sa tri autobusa bosanskih izbjeglica direktno iz Skoplja stigao u ovu zemlju. Već 13 septembra sam bio gost BiH udruženja u Huskvarni (predsjednik Tabaković) a 14 bio na naslovnici "Jonköpingposten" uslikan sa domaćinima, pričajući priču bosanske tragedije koju sam pričao od Sarajeva, Skoplja, Istambola, Sofije do Štokholma skupljajući i razvozeći izbjeglice, skoncentrisan na žene i djecu. Nekoliko dana kasnije sam po sopstvenom izboru prebačen u Štokholm.Tu sam upoznao ljude koji su sebe nazivali Glavnim odborom Saveza BiH udruženja u Švedskoj, iznio ideju o pokretanju lista, dao idejno riješenje, sa grupom entuzijasta uredio i uradio prvi i drugi broj a onda od Štokholma do Malmea obišao sva mjesta gdje su se Bosanci okupljali, govorio, predstavljao. Istina ubrzo i iskočio iz tog voza koji je vozio u slijepu ulicu.I evo nekoliko impresija zašto ta organizacija nikad nije mogla ni htjela biti Savez BiH udruženja u Švedskoj i zašto se pored nje formiralo još nekoliko opet saveza sa bosanskim predznakom (Savez Žena, Omladinski savez, Islamski…).Ovaj što se tad borio za ulogu sekretara u tom Savezu, vozajući me kroz Švedsku (Ferhatović), je bio svjestan nepomirljive razlike između dvije ideološke opcije: islamska i bosanska istina prvi mu nudili uhljebljenje. Tu islamističku su vodili ljudi sa Idrizom Karamanom (hodža), druga je bila bosanska sa Munibom Mihaljevićem (lahka mu zemlja bila).
|
Fikret Tufek 19/09/2012, Švedska |
Fotos za istoriju Foto:
|
Bosanskohercegovački savez, odnosno Savez bh. udruženja u Švedskoj, koji danas pod „svojim krovom“ ima 54 udruženja sa više od 10.000 registriranih članova. Tim povodom u Göteborgu će se 29. septembra održati svečana akademija na kojoj će biti izveden prigodan kulturni program, promoviran dokumentarni film o 20 godina Saveza, organizovana panel diskusija o Savezu jučer, danas i sutra, te dodjeljena priznanja i zahvalnice najistaknutijim pojedincima i organizacijama.
Krovna organizacija Bosanaca i Hercegovaca: Godine 1992. formiran je BH savez/ Savez bh. udruženja u Švedskoj (Bosnisk-Hercegovinska Riksförbundet i Sverige). Osnovali su ga građani iz Bosne i Hercegovine, koji su u Švedsku došli zbog rata i agresije na BiH. Oni su, uz pomoć zemljaka koji su ovdje već živjeli, osjetili potrebu za organiziranim djelovanjem u zemlji koja ih je primila otvorena srca kada im je bilo najteže. Savez je postao krovna organizacija Bosanaca i Hercegovaca koja okuplja i organizira prognane bh. građane. Značajan datum – 7. juni 1992: U historiji Saveza bh. udruženja u Švedskoj značajna mjesta su Göteborg i Örebro. Grupa entuzijasta i patriota, koja se nazvala ”Inicijatori za osnivanje Bosanskohercegovačkog saveza”, sastala se u Göteborgu 26. aprila 1992. i postigla suglasnost o potrebi osnivanja Inicijativnog odbora za osnivanje BH Saveza, u čiji bi sastav ušla postojeća bh. udruženja, ali i ona koja formiraju prognanici iz BiH. Sastanku su prisustvovala po dva predstavnika iz sedam gradova: Göteborg, Surte, Örebro, Skövde, Huskvarna, Karlskoga i Malmö. Formiran je Inicijativni odbor za čijeg je predsjednika izabran Idriz Karaman. Skup predstavnika bh. udruženja, koji je proglašen osnivačkom skupštinom, održan je 7. juna 1992. u Örebru. Status delegata na Skupštini imala su po četiri predstavnika bh. udruženja iz devet gradova i deset udruženja: Göteborg, Surte, Stockholm, Huskvarna, Skövde (”Behar” i ”Bosnien-hjälp”), Malmö, Karlskoga, Norrköping i Örebro. Na Skupštini je bilo 40 delegata. Skupštinom je predsjedavao i za prvog predsjednika BH saveza izabran je Idriz Karaman. Sve odluke jednoglasno su usvojene, izuzev naziva. Odlučeno je ipak da se zove ”Bosansko-hercegovački savez u Švedskoj”, a bilo je prijedloga i za ”Bošnjački savez”. Plodna saradnja sa švedskim institucijama: Već na 2. sjednici 2. avgusta 1992. Glavni odbor je zaključio da se aktivnije radi na informisanju švedske javnosti o agresiji na BiH i da se traži emisija na bosanskom jeziku na švedskom radiju, te da se pokrene i vlastito glasilo. Registracija BH saveza u Švedskoj obavljena je u drugoj sedmici augusta 1992. Jedan od prvih zahtjeva Državnom zavodu za doseljenike Švedske bio je ukidanje Jugoslovenskog saveza i legitimetet BH saveza. Formirana je radna grupa za obilazak izbjegličkih centara, a traženje prevodilaca na bosanskom jeziku postavljeno je kao prioritet. Naravno, i prikupljanje novčanih priloga i druge pomoći BiH, pa je osnovan Odbor za humanitarnu pomoć (predsjednik Suljo Halalkić). Tako je počelo i uspješno nastavljeno. Iz godine u godinu Savez je rastao i jačao svoj uticaj. Ostvario je plodnu saradnju sa švedskim institucijama, naročito sa NBV-om, Ambasadom BiH u Stockholmu, maticom zemljom, Svjetskim savezom dijaspore i savezima u drugim zemljama. Bilo je, naravno, i kriznih godina, članstvo se osipalo, ali se, i pored svega, Savez u svom osnovnom obliku djelovanja održao do današnjih dana. |